Imena, imena, imena ....

U sledećim redovima, napravićemo kratak osvrt na poreklo i smisao nekih od poznatijih termina iz računarske industrije.

Nekada je poreklo termina očigledno (nekada nije), a ponekad je čak i pomalo dramatično (kao što je slučaj sa terminom "bug").

U svakom slučaju, zanimljivo je iz perspektive modernog doba razmotriti kako su neke od reči - koje su na početku bile poznate samo stručnjacima iz računarskih laboratorija - praktično postale deo svakodnevnog govora ....

Termini u računarskoj industriji

Za sam početak, navešćemo najstarije, najopštije i najuobičajenije termine (a povremeno ćemo i proširivati listu).

Bit

Bit je osnovna količina (odnosno jedinica) informacije, i predstavlja jednu binarnu cifru, koja može imati vrednost 0 ili 1.

Međutim, takva informacija takođe može biti (u prenesenom smislu): "DA" ili "NE", "TAČNO" ili "NETAČNO", odnosno - može označavati jednu od dve suprotnosti.

Što se tiče samog naziva, bit je skraćenica za "binary digit".

Bajt (byte)

Za razliku od pojma bit, poreklo reči bajt (eng. byte), nije izvesno, i postoje samo različite neusaglašene teorije.

U svakom slučaju, termin bajt označava niz od osam bitova.

Na primer, u ASCII tabeli, takav niz bitova određuje jedan znak engleskog alfabeta, a u vreme kada su se pojavili osmobitni računari, termin bajt označavao je i dužinu procesorske reči, to jest, količinu informacija koje računar može da obradi (ili, u prenesenom značenju, da "zagrabi" ili "odgrize"), u jednom koraku.

Jedna od pretpostavki je da termin bajt vodi poreklo upravo od engleskog glagola bite (bite = zagristi), uz malo stilizacije (ali, na pitanje da li je to pravo poreklo termina bajt - i dalje nema odgovora).

Računar (eng. computer)

Termin "računar" je reč latinskog porekla koja je sve do pojave elektronskih računara označavala zanimanje, to jest (praktično), osobu koja se doslovno bavila računanjem (najčešće za potrebe velikih preduzeća i sl).

Računar u prvobitnom značenju
Slika 1. - Primena mehaničke naprave za računanje (izvor: Wikipedia)

U današnje vreme, termin računar označava elektronski uređaj koji je sredinom 20. veka preuzeo obavljanje navedenog posla.

Kompajler (eng. compiler)

U vreme dok računari još uvek nisu raspolagali memorijom, postojalo je i zanimanje sa nazivom kompilator (eng. compiler).

Kompilacija (kao glagolska imenica), u opštem smislu označava slaganje, ili gomilanje, a ljudi koji su se bavili kompilacijom, to jest, "kompajliranjem" programa (na početku razvoja računarske industrije), imali su zaduženje da na papiru beleže nizove naredbi koje su služile obavljanju određenog zadatka (što možemo smatrati svojevrsnim "nagomilavanjem").

U današnje vreme, termin kompajler označava računarski program preko koga se programski kod, koji je zapisan preko nekog od programskih jezika višeg nivoa - prevodi u niz mašinskih naredbi.

Piksel (eng. Pixel)

Iako je 'piksel' jedan od osnovnih termina u računarskoj industriji (koji većina korisnika računara upotrebljava gotovo svakodnevno), često se i iskusniji korisnici dvoume oko etimološkog porekla same reči "piksel".

Međutim, jednostavno je: termin Pixel nastao je skraćivanjem izraza "Picture Element" (uz ponešto stilizacije).

Bag (eng. Bug)

Izraz "bag" (eng. bug, u prevodu - buba), ušao je u upotrebu krajem četrdesetih godina dvadesetog veka, i smatra se da zapravo ima veze sa insektima.

U računarskoj laboratoriji univerziteta Harvard, 1947. godine pronađen je moljac koji je ("svojim telom") sprečavao povezivanje logičkih kola i izvršavanje programa na računaru Mark II, tadašnjem čudu tehnike.

Prvi računarski bag
Slika 2. - Siroti moljac koji je "zabagovao" računar Mark II (izvor: Wikipedia)

Smatra se da je upravo ovo bio prvi ikada pronađen računarski "bag". :)

Napomena: Tekstovi i slike na sajtu www.skola-programiranja.rs (osim u slučajevima pojedinih fotografija, gde je drugačije navedeno) predstavljaju intelektualnu svojinu autora sajta www.skola-programiranja.rs i zabranjeno je njihovo korišćenje na drugim sajtovima i štampanim medijima, kao i bilo kakvo korišćenje u komercijalne svrhe, bez eksplicitnog odobrenja autora i Računarskog centra SystemPro. ©SystemPro d.o.o. novembar 2019.
Autor članka Nikola Vukićević Za web portal www.skola-programiranja.rs Preuzeto sa sajta www.codeblog.rs uz odobrenje autora
Podelite sa prijateljima: